Sta je nas ego?





Na jednom sastanku koji je poceo mirno, a zavrsio se svadjom, zakljucak
prisutnih je bio:” Ovo je bila samo borba ega. Da se predsjedavajuci mogao
osloboditi svog ega bilo bi puno drugacije”
Svi smo bar jednom prisustvovali ovakvom sastanku. Pa se cak i u
svakodnevnom zivotu  susrecemo sa ovakvim primjerima Ne okrenemo li
glavu po koji puta pred ponekim izjavama ili postupcima.  Ne vidimo li
svakodnevno na ponekim televizijskim progragima natjecanje ega  Sta se desava
sa ostalim medijima koji su jos veceg svjetskog obima.  Slabo ko danas nema
“face book”. Kakve svoje fotografije stavljamo na fb? ,naravno samo naljepse.
Izgleda da je sve vise i sve vecih ega u nasim okruzenjima. Jesmo li postali svi
zaljubljeni u sami sebe i sliku onoga kako  zelimo da nas drugi vide. I sto je
njagore od svega, vec stoljecima zelimo samo nesto da mjenjamo i
prilagodjavamo sebi

Sta je u biti EGO ?

Ako se osvrnemo na psiholosku literatur, kod oca psihoanalize  Sigmunda Freuda
uocit cemo da se njegova psihoanaliza zasniva na egu. Po njemu nam je  ego i te
kako potreban. Po njemu je to neko  punoljetno” ja”. 
Taj ego nam je potreban za samoodrzanje i borbu u svom zivotu.

Cesto i ja kao coach napominjem da moramo biti svjesni svojih
 kvaliteta, imati postovanja za sebe i sebe voljeti. Toliko je treninga da tu svoju samouvjerenost razvijemo sto bolje.
Svi se osjecamo bolje ako nas drugi vide pozitivno. Volimo komlimente ,jer
su nam oni potvrda da stojimo pozitivno u zivotu.
Uz svo postovanje prema Sigmundu Freudu, izgleda da smo svi malo pretjerali.
Izgleda da smo postali Narcisi. Zaljubljeni u sami sebe. Okrenuti samo na sebe  i u
 sve vecem strahu da taj svoj ego ne izgubimo
Nismo li u toj borbi za svoj ego onda izlozeni jos vecem  porazu. Nismo li  
automatski ugrozeni, pa onda  trazimo grupu slicnih ega i mislimo da
 pripadamo toj grupi.

Sta je to onda sa nasim egom?

Biti bez ega zvuci tako pozitivno, zvuci biti na nekom visem nivou svog umnog i
emotivnog nadgraddjivanja, napominju u literaturama o spiritualnosti.

I pored idealne slike “ oslobadjanja od ega” ne mozemo se tek tako potpuno osloboditi ega
On nam treba da ne dozivimo da nas pokolebaju, obeshrabre ili potpuno sruse.
On nam je potreban kao pokretacka snaga da u svijetu nesto postignemo.

Od cega onda treba da se oslobodimo?

Ono cega u biti treba da se oslobodimo je strah.
Strah da posmatramo prirodu i svijet oko sebe i vidimo da smo mi samo mala
mrvica svega toga. Strah da udahnemo  punim plucima i da budemo svjesni da je to veliki dar koji nam je dat. Srah da akceptiramo postojanje svega oko nas i da sve to  sto postoji ima svoju ulogu i svoj razlog.
Strah da budemo svoji. Strah da nas se ne povrijedi. Strah da cemo pasti ili
posustati. Strah da ce neko imati vise i bolje

Taj strah radja u ljudima mehanizam za odbranu., gdje napuhuju svoj ego kao
balon da bi se odbranili. Gdje su skloni napadanju za samoodbranu i promjenu.
A u danasnjem svijetu je toliko napuhanih balona koji iz tog straha trose
energiju  samo da bi se napadima odbranili, dokazali da su bolji

Freud nije bio zainteresovan za spiritualnost, procitah u jednom clanku.
On nam je nesto dao i prosirio vidike na naucnom polju. Ali covjek  nije samo
tjelo i cestice. Nije samo objekat za izucavanje i mjenjanje. Covjek je i spiritualno
bice.

Spiritualni ucitelji kazu :”Ego je samo strah i stara bol”

Ako smo u stanju osloboditi se tog straha sta ce drugi misliti o nama, koliko su
drugi bolji od nas, straha da ne radimo dovoljno dobro .Onda smo samo svoji.
Svoji ko od majke rodjeni , krhki, ali prirodni i  kroz tu krhkost jos jaci i otvoreniji
prema drugima. U smislu da su nam drugi potrebni i mi njima. Da nam je
potrebna priroda oko nas i mi njoj. Da su nam potrebne sve zivotinje  i
mi njima.

 Oslobodjeni smo straha  od  boli.

Ono sto ostaje smo mi sami.

Mi sa svim svojim kvalitetima, mislima i uvjerenjima kojih koristimo u
svakodnevnom zivotu.
Bez straha od razlicitosti, jer smo svjesni svoje originalnosti.
Ispunjeni postovanjem i tolerancijom prema prirodi i prema drugima.

Ne stideci se ispricati svoju pricu i saslusati pricu drugoga.
Svaka prica je riznica bogatstva u harmoniji zivljena.

Spiritualni ucitelji kazu:
                                   “Ego je los ucitel, ali dobar sluga”


DRUGIMA SE SVIDJELO I...

Nema komentara: